Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), koja upravlja desetinama milijardi dolara vrijednim američkim programima inostrane pomoći, u suštini je zatvorena, a zaposleni nemaju pristup kancelarijama i kompjuterskim sistemima.
Nekoliko ličnosti na visokim pozicijama u agenciji poslato je na odsustvo jer je administracija predsjednika Amerike Donalda Trampa preduzela korake da funkcije agencije prebaci u Stejt department.
Tramp je na konferenciji za novinare u utorak rekao da se ide ka gašenju USAID-a i da su u toj agenciji uočene mnoge malverzacije, kao i da Ilon Mask, koji je na čelu Odjeljenja za efikasnost rada vlade (DOGE), “radi dobar posao”.
Obraćajući se novinarima u El Salvadoru državni sekretar Marko Rubio rekao je da je on sada vršilac dužnosti direktora USAID i da će preduzeti korake da aktivnosti agencije uskladi sa politikom administracije.
Rubio je agenciju opisao kao tijelo koje kroz istoriju slabo reaguje na zahtjeve Kongresa i Bele kuće, iako bi, kako tvrdi, trebalo da preuzme uputstva od Stejt departmenta.
“USAID ima istoriju da je to ignorisao i odlučio da na neki način postoji globalna dobrotvorna organizacija odvojena od nacionalnog interesa”, rekao je Rubio.
“Ovo su dolari poreskih obveznika, a američkom narodu dugujemo uvjeravanja da se svaki dolar koji potrošimo u inostranstvu troši na nešto što unapređuje naš nacionalni interes”.
Rubiovi komentari bili su manje oštri od milijardera Ilona Maska, kome je Tramp dao značajna ovlašćenja da revidira saveznu vladu i čije je novoformirano Odjeljenje za vladinu efikasnost (DOGE) poslalo predstavnike u kancelarije USAID-a tokom vikenda.
“USAID je kriminalna organizacija”, napisao je Mask na platformi društvenih medija X u nedjelju.
“Vrijeme je da umre”.
Protest demokrata
Demokrate u Vašingtonu su pokušaj da se zatvori USAID nazvale nelegalnim i najavile da će pokušati da ga ospore.
U nedjelju je svih 10 demokratskih članova Komiteta za spoljne poslove Senata poslalo pismo Rubiju u kojem su iznijeli svoje primedbe.
“Kongres je osnovao Agenciju SAD za međunarodni razvoj (USAID) kao nezavisnu, odvojenu od Stejt departmenta, kako bi osigurao da možemo brzo da rasporedimo razvojnu ekspertizu i američku inostranu pomoć, posebno u vremenima krize, kako bismo ispunili naše ciljeve nacionalne bezbjednosti“, napisali su.
“Iz tog razloga, svaki pokušaj spajanja ili spajanja USAID-a sa Stejt departmentom treba da bude, i po zakonu, mora biti pregledan, razmatran i odobren od strane Kongresa“, navodi se u pismu.
Na konferenciji za novinare ispred sjedišta USAID-a u Vašingtonu, demokratski senator Kris Van Holen, član Komiteta za spoljne poslove, rekao je da će on i njegove kolege spriječiti Trampa da popuni upražnjena mjesta u Stejt departmentu kao odgovor na postupke administracije.
“Učinićemo sve što možemo da spriječimo kandidate Stejt departmenta da napreduju dok se ova nezakonita akcija ne poništi“, rekao je on.
Istorija USAID
USAID je osnovan ranih 1960-ih, u vrijeme kada je u Vašingtonu poslije Drugog svjetskog rata postojalo opšte razumjevanje da su napori SAD za pomoć, kojima upravlja niz agencija, bili neefikasni, često duplirani, a ponekad i kontradiktorni.
U mnogim slučajevima, pomoć je takođe bila eksplicitno vezana za političke prioritete Sjedinjenih Država, a ne za objektivni nivo potreba prisutnih u zemljama koje primaju pomoć.
Godine 1961. administracija predsjednika Džona F. Kenedija preduzela je opštu reviziju američkih programa pomoći, a on je potom zatražio od Kongresa ovlašćenje da razvije novu agenciju za koordinaciju napora za pružanje strane pomoći. U poruci Kongresu, Kenedi je predložio agenciju koja bi stvorila timove za određene zemlje koji bi djelovali na terenu radi razvoja dugoročnih planova.
On ih je opisao kao “pažljivo osmišljen program skrojen da zadovolji potrebe i resursni potencijal svake pojedinačne zemlje, umjesto serije pojedinačnih, nepovezanih projekata”.
“Često, u prošlosti, naši razvojni ciljevi i projekti nisu bili preduzeti kao integralni koraci u dugoročnom programu ekonomskog razvoja”, rekao je Kenedi. “Dugoročno planiranje i finansiranje – jedini način da se preuzmu značajne i ekonomične obaveze”.
Stvorena uredbom
Kasnije te godine, Kongres je usvojio Zakon o stranoj pomoći koji zahtjeva ukidanje nekoliko postojećih programa i nalaže predsjedniku da odredi novi entitet koji će preuzeti odgovornost za njihove operacije.
Zakonom je takođe eksplicitno odvojena strana vojna pomoć od programa humanitarne pomoći. Ubrzo nakon toga, Kenedi je potpisao nacrt zakona i izdao uredbu broj 10973, osnivajući Agenciju SAD za međunarodni razvoj.
Agencija je bila strukturirana tako da je njen administrator odgovarao direktno državnom sekretaru, a ne preko komandnog lanca unutar Stejt departmenta. Bio je to aranžman koji je USAID-u omogućio izvjesnu slobodu djelovanja, ali onaj koji će biti osporavan tokom godina, pošto su državni sekretari nastojali da primoraju prioritete USAID-a na bliže usklađivanje sa politikom Stejt departmenta.
Brojni uspjesi
Tokom narednih 60 i više godina, USAID je zabilježio značajan broj uspjeha, a takođe je preživeo brojne kontroverze i skandale, od kojih je mnoge pobrojao novinar Džon Noris u istorijijatu agencije objavljenom 2021. godine povodom 60. godišnjice osnivanja.
Pomoć u hrani koju je obezbjedio USAID spasila je nebrojene živote širom svijeta, a njena usredsređenost na razvoj kompetentnih struktura lokalne uprave bila je od ključnog značaja za pomoć zemljama poput Južne Koreje i Tajvana da razviju napredne industrijske baze.
Krajem 1960-ih, agencija je preuzela vodeću ulogu u globalnim naporima za iskorenjivanje malih boginja, koje su ubile oko 300 miliona ljudi samo od početka 20. vijeka, prenosi Kurir.
